Gradsko društvo Crvenog križa Šibenik


Zbog pojačanog straha javnosti, broja oboljelih i djelatnika uključenih u pružanje pomoći, psihosocijalna podrška postaje važan aspekt odgovora na ovu specifičnu situaciju, kako bi se javnost osvijestila o čestim reakcijama koje mogu imati i kako bi se prevenirale glasine te pružila podrška oboljelima i olakšao njihov povratak u zajednicu.

Iznimno je važno pružiti podršku osobama koje su trenutno u izolaciji i to kroz pružanje informacije o učinkovitim načinima nošenja sa stresom koji im u toj situaciji mogu pomoći. Upravo zbog toga Hrvatski Crveni križ otvorio je telefonske linije za pružanje psihosocijalne podrške osobama u samoizolaciji ili karanteni:

Za Istarsku županiju 091 300 2626 (broj je dostupan svakodnevno od 10 do 18 sati)
Za Varaždinsku županiju: 091 564 6361 i 091 935 2424 (broj je dostupan svakodnevno od 9 do 21 sat)
Za Splitsko-dalmatinsku županiju: 112 (operater će prespojiti poziv Gradskom društvu Crvenog križa Split; podrška je dostupna svakodnevno od 8 do 20 sati)

 

Potreba za psihosocijalnom podrškom u zajednici

U ovim trenucima prisutnoga straha važno je osvijestiti različite zablude, ali i uobičajene reakcije ljudi.

Moguće zablude

  • Zarazi su podložnije samo starije osobe, a manje mladi i djeca.
  • Virus se prenosi preko kućnih ljubimaca i zato bi ih trebali napustiti.
  • Uporaba vodice za ispiranje usta, antibiotika, cigareta i pića s visokim postotkom alkohola mogu spriječiti zarazu.
  • Hrana je zaražena i može doprinijeti širenju virusa.
  • Članovi određenih kulturnih i etničkih grupa su podložnijizarazi virusom i prije će ju prenijeti na druge ljude.
  • Uobičajene reakcije koje ljudi mogu doživjeti
  • Strah od virusa i da će umrijeti (strah od smrti).
  • Strah od simptoma i bolesti koje su lako izlječive.
  • Izbjegavanje odlaska liječniku ili bolnicu zbog straha od zaraze.
  • Strah od razdvajanja od obitelji zbog karantene.
  • Strah od gubitka osnovnih sredstava za život, od nemogućnosti odlaska na posao tijekom izolacije te strah od otkaza (jer se poslodavac boji zaraze i sl.).
  • Osjećaj bespomoćnosti zbog nemogućnosti zaštite bliskih osoba kao i strah od gubitka bliskih osoba zbog virusa.
  • Osjećaj bespomoćnosti, dosade, usamljenosti i depresije zbog izolacije.
  • Nepovjerenje i ljutnja svih koji su povezani s bolešću (s obje strane).
  • Stigmatizacija i strah pacijenata i zdravstvenih djelatnika.
  • Odbijanje pomoći volontera i zdravstvenih djelatnika.
  • Vjerovanje da jedino molitva može spasiti ljude.

Zbog zatvaranja škola, roditelji mogu osjećati dodatan stres zbog djece koja su sama kod kuće ukoliko ih nema tko pričuvati.  Neki strahovi i reakcije potječu iz realne opasnosti, ali mnoge reakcije i ponašanje su također rezultat nedostatka znanja, glasina i dezinformacija. Važno je ispraviti zablude te istovremeno priznati da su takvi osjećaji i ponašanje uobičajeni i normalni, iako je početna pretpostavka netočna.

Kako se nositi sa stresom?

  • Normalno je osjećati tugu, stres, brigu, zbunjenost, strah ili ljutnju.
  • Razgovarajte s ljudima kojima vjerujete. Budite u kontaktu s obitelji i prijateljima.
  • Izbjegavajte korištenje opojnih sredstava kao način nošenja s emocijama.
  • Ako se osjećate preplavljeno, razgovarajte s osobama kojima vjerujete (zdravstvenim djelatnicima, socijalnim radnicima ili nekom drugom osobom u zajednici u koju imate povjerenja).
  • Informirajte se i napravite plan gdje zatražiti pomoć ako je potrebno (zdravstvene ustanove, Centri za socijalnu skrb, Crveni križ).
  • Budite kritični; postoji mnogo dezinformacija i dramatičnih natpisa u medijima. Tražite informacije samo od provjerenih izvora informacija (Zavod za javno zdravstvo, Svjetska zdravstvena organizacija itd.)
  • Smanjite vrijeme koje vi ili vaša obitelj provoditeu gledanju ili slušanju raznih medija - provjeravajte informacije jednom do dvaputa dnevno umjesto svakih sat vremena.
  • Prisjetite se vještina koje ste koristili prije u nošenju s teškim situacijama te ih primijenite i u ovoj situaciji!
  • Ako u svojoj zajednici imate posebno ranjive skupine osoba i znate da nemaju informacija (npr. starije osobe), recite im što se događa i kako se zaštititi.

Preporuke za osobe u (samo)izolaciji za lakše nošenje sa stresnom situacijom

Iznimno je stresno kada ste fizički izolirani ili čekate rezultate testova. Tijekom izolacije i čekanja, postoji mnogo stvari koje izolirana osoba ne može kontrolirati, ali sljedeće može pomoći:

  • Napravite nešto za što nikad niste imali vremena zbog posla ili drugih obaveza: naučite novu vještinu.
  • Kognitivne vježbe: čitajte, pišite, rješavajte križaljke ili sudoku odnosno radite aktivnosti koje potiču razmišljanje.
  • Pokušajte pronaći nešto pozitivno u situaciji u kojoj se nalazite: humor je najdjelotvorniji lijek protiv bespomoćnosti i smanjuje anksioznost i frustraciju.
  • Održavajte kontakte s članovima obitelji i prijateljima: nazovite nekoga s kim se niste dugo čuli, pošaljite im poruku ili koristite druge načine komunikacije s drugim ljudima.
  • Zdravo se hranite, dovoljno spavajte i ako imate dovoljno prostora, vježbajte: na taj način tijelo će vam ostati snažno i boriti se protiv stresa.
  • Ako ste religiozni, molitva može biti djelotvorna u nošenju sa situacijom.
  • Koristite neke od tehnika upravljanja stresom: postoje različite tehnike opuštanja koje vam mogu pomoći da reducirate stres i da upravljate s vrtlogom emocija u kojem se nalazite (npr. pravilno disanje).
  • Prihvatite svoje osjećaje: doživljavanje stresne situacije možeprouzročiti razne emocionalne reakcije kao što su ljutnja, frustracija, anksioznost, krivnja itd. S obzirom na situaciju u kojoj se nalazite ovo su normalne reakcije.

Moguće je pružiti i direktnu podršku osobama u izolaciji te nakon ozdravljenja. Osobe u izolaciji moguće je nazvati telefonom i provjeriti kako se nose sa situacijom. Prema potrebi i mogućnostima, moguće je organizirati i Skype razgovor. 

Nakon ozdravljenja, važno je dijalog s članovima obitelji, prijateljima i suradnicima na poslu te im dati točne informacije. Vaša obitelj i prijatelji mogu biti zabrinuti, jer imaju malo ili nimalo informacija o bolesti te ne znaju kako se dalje ponašati. Uzmite u obzir da mogu biti zabrinuti za vašu sigurnost, ali i vlastitu. Ove brige shvatite ozbiljno, dajte im točne informacije i otvoreno pričajte o onome što je realno, a što ne. Podrška vama bliskih osoba omogućuje vam da se lakše nosite sa situacijom i povratkom u svakodnevicu.

U slučaju da imate dodatnih pitanja možete kontaktirati:
Danijela Stiplošek, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., +385 99 396 8601
Marija Juzbašić, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., +385 91 604 7212

¨Milenijska fotografija¨ 40 godina dobrovoljnog darivanja krvi

Solidarnost na djelu